Poslovanje Adris grupe

u 2013. godini

Promet – ‘000 kn
2011.
7.644.265
2012.
7.993.062
2013.
8.029.876
Poslovni prihod – ‘000 kn
2011.
2.861.183
2012.
2.962.936
2013.
2.806.622
Imovina – ‘000 kn
2011.
8.798.348
2012.
8.978.860
2013.
9.511.897
Kapital – ‘000 kn
2011.
7.084.953
2012.
7.460.248
2013.
7.729.606
Ukupna prodaja cigareta – komada cigareta
2011.
12.023.370.741
2012.
11.562.271.605
2013.
9.499.912.951

Analizirajući kretanja u hrvatskom gospodarstvu posljednjih godina, svi pokazatelji ukazuju na izgubljeno desetljeće. Tako je, primjerice, u razdoblju od 2007. do 2013. godine BDP pao za 10 posto, industrijska proizvodnja za 17 posto, a trgovina na malo za 21 posto. Nezaposlenost je rekordna, iznosi više od 20 posto, a vraćena je na razinu od prije deset godina. Prognoze su i dalje negativne. Hrvatska je treća zemlja po broju nezaposlenih mladih u EU, odmah iza Grčke i Španjolske. To ukazuje na pesimizam poduzetnika i nepostojanje projekata za koje je potrebna mlada i obrazovana radna snaga. Hrvatska je krajem 2013. godine ušla u proceduru prekomjernog deficita jer je javni dug probio dopuštenu granicu od 60 posto, a proračunski manjak veći je od tri posto. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da je u takvim uvjetima potrošač postao cjenovno osjetljiv, manje je impulzivan u kupnji, manje eksperimentira i prednost daje markama koje poznaje te se manje povodi za brendovima. Također, nije sklon koristiti se novim financijskim proizvodima niti ulaziti u nove aranžmane s bankama. Potrošač je postao oprezan i suzdržan. Istraživanja također pokazuju da je palo povjerenje i prema društvenim institucijama. U takvim uvjetima teško je razvijati poduzetništvo i održati poduzetnički optimizam jer na njemu počivaju investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

Gledajući globalno, danas je i sam kapitalizam suočen s izazovima rasta. Ekonomisti upozoravaju na činjenicu da u ograničenom fizičkom svijetu nije moguć neograničen rast. Mi danas živimo u uvjetima viška kapaciteta i manjka radnih mjesta. Tehnologija nas je oslobodila rada i radnih mjesta. Dakle, glavni je izazov stvoriti održiva radna mjesta. Prvi je korak zadržati postojeću zaposlenost. Kritičan resurs koji tvrtke moraju posjedovati su pojedinačno i kolektivno funkcionalno znanje, vještine i stav. Stav je energija i strast koju menadžeri prenose na sve zaposlenike, osobito u situacijama kada neka ideja nije konformistička. Samo one ideje koje već netko drugi nije proveo, vode u područje inovacija i plavi ocean prilika. Adris svoj dugogodišnji rast i održivost temelji na inovacijama, investicijama i poduzetničkom optimizmu. Primjerice, u razdoblju 2005. – 2013. godine Grupa je investirala oko 4,4 milijarde kuna u proizvodne i hotelske kapacitete, što iznosi prosječno godišnje oko 500 milijuna kuna. To je omogućilo postizanje tehnološke izvrsnosti koja je preduvjet očuvanja radnih mjesta. S ulaskom u najviše segmente hotelske ponude, otvoreno je više od 300 radnih mjesta, a restrukturiranjem Cromarisa doslovce spašeno dodatnih 250 mjesta.

Adris grupa – strateško restrukturiranje portfelja

Adris je jedna od vodećih hrvatskih i regionalnih kompanija te lider prema kriterijima konkurentnosti, inovativnosti i financijske uspješnosti. Adris je holding s nekoliko različitih djelatnosti. Trenutačno ima dvije glavne djelatnosti, grupirane u dvije strateške poslovne jedinice (SPJ), duhansku i turističku. Prisutan je i u maloprodaji (lanci kioska), a snažno razvija segment zdrave hrane, odnosno proizvodnju orade i brancina iz uzgoja, u koji je ušao 2008. godine. Abilia, tvrtka za upravljanje i razvoj poslovanja s nekretninama, usmjerena je na razvojne projekte unutar Adrisova poslovnog sustava.

Adris je izvozno orijentirana tvrtka koja ostvaruje gotovo pedeset posto prihoda od prodaje roba i usluga na stranim tržištima. Od ukupnog izvoza, gotovo šezdeset posto ostvaruje na vrlo zahtjevnim tržištima EU-a. To pokazuje Adrisovu poslovnu izvrsnost. Adris je tvrtka koja nije podlegla kvartalnom kapitalizmu, kratkoročnim i, kako se katkad čini, efektnim rješenjima nego traži dugoročna i održiva rješenja za poslove kojima se bavi. Početkom 2013. godine započeo je projekt R2 – restrukturiranje i rast. Cilj je projekta strateški pogled na sva poslovna područja unutar sustava, ocjena održivosti svake tvrtke te određivanje područja ključnih pomaka. Jedan od velikih iskoraka koji je učinjen u protekloj godini jest priprema akvizicije Croatia osiguranja koja se formalno završava u prvom dijelu 2014. godine. Upravo na tragu izgradnje održivog posla koji se može regionalizirati, učinjen je iskorak u industriju osiguranja. Također, Adris ulaskom u djelatnost osiguranja diverzificira svoj ulagački portfelj. Time je započelo strateško restrukturiranje portfelja i definiran novi stup sustava.

Croatia osiguranje tvrtka je koja može biti platforma za snažnu regionalizaciju u djelatnosti osiguranja te već sada ima kritičnu veličinu za postizanje učinaka ekonomije razmjera. Adris posjeduje dugogodišnje bogato iskustvo u regionalnom širenju i rastu na međunarodnim tržištima. Ima iskustvo u svim oblicima modela rasta: organskom rastu, akvizicijama, spajanjima te partnerstvima u obliku zajedničkih ulaganja. Jednako tako, u cijeloj regiji ima dugotrajnu i čvrstu suradnju s više od pet tisuća najznačajnijih poslovnih subjekata, što je iznimna prilika za daljnji rast Croatia osiguranja. Dobar odnos s financijskim institucijama i maloprodajnim lancima te ugled koji Adris posjeduje dobri su preduvjeti razvoja distribucijskih kanala za proizvode osiguranja u regiji. Određeni trendovi u gospodarstvu pogoduju budućem rastu djelatnosti osiguranja. Slabljenje mirovinskog sustava generacijske solidarnosti i neizvjesnost snage drugog stupa, otvaraju priliku za rast segmenta životnog osiguranja. Područje dopunskog zdravstvenog osiguranja, u uvjetima nužnog restrukturiranja sadašnje razine dostupnosti zdravstvene zaštite, također predstavlja potencijalno područje rasta. Najbliži je primjer brzog rasta u tom području susjedna Slovenija. Primjerice, premija po stanovniku u Sloveniji je u 2013. bila 3,5 puta veća od premije u Republici Hrvatskoj. Adrisova turistička divizija, u kojoj je nositelj posla Maistra, jedna od vodećih turističkih kompanija u Hrvatskoj, ima brojne sinergije s osiguravajućom kućom. Najvećim se dijelom one odnose na rastuća područja zdravstvenog turizma i zdravstvenog osiguranja. Te činjenice pretpostavka su buduće profitabilnosti i održivosti ovog posla. S druge strane, industrija osiguranja još uvijek nije visoko globaliziran posao pa i manji igrači u europskim okvirima mogu opstati te postići održivo poslovanje.

konsolidirani račun dobiti i gubitka
(u tisućama kuna)
2011. 2012.2013.
ukupni poslovni prihodi2.861.1832.962.9362.806.622
Dobit iz poslovnih aktivnosti381.840317.014249.885
dobit prije oporezivanja643.637584.100484.797
Porez na dobit145.50078.24499.145
Neto dobit za godinu498.137505.855385.652
manjinski udjeli-2279.7868.436
neto dobit498.364496.070377.216

Dosadašnji pomaci u dvama Adrisovim poslovima, turizmu i proizvodnji zdrave hrane, daju nam za pravo da očekujemo uspješnost u upravo obavljenoj akviziciji Croatia osiguranja.

Temeljna obilježja poslovne 2013. godine

Duhanski dio tvrtke, čiji je nositelj TDR, pod snažnim je pritiskom velikog broja negativnih trendova. Porezni teret snažno raste već nekoliko godina zaredom. Primjerice, prosječan rast poreznog opterećenja na Ronhillu, na ključnim je TDR-ovim tržištima u posljednje četiri godine iznosio oko 50 posto. Proces usklađivanja trošarina sa smjernicama EU-a i proračunski manjkovi u zemljama regije pokretači su rasta poreza. Zbog toga maloprodajne cijene rastu znatno brže od raspoloživog dohotka stanovništva. Posljedica je pad legalne potrošnje i pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima. Četiri multinacionalne tvrtke, globalni igrači koji kontroliraju više od devedeset posto europskog tržišta, traže rast i na do sada njima manje atraktivnim tržištima. Osim snažnih međunarodnih brendova, politika cijena, odnos prema trgovini i snažno lobiranje poluge su kojima pokušavaju ostvariti rast. Uz duhanski posao, Adrisov stup je turizam, čiji je nositelj tvrtka Maistra. U taj posao Adris je od 2005. do 2013. godine uložio 2,1 milijardu kuna, uz dodatnih 400 milijuna kuna troškova restrukturiranja. Godinama su iskazivani gubici i vlasnik nije isplaćivao dividendu. Maistra je danas profitabilna tvrtka s daljnjim potencijalom rasta. Ostvareni su pomaci u pozitivnoj percepciji rovinjske destinacije, unaprijeđeno je poslovanje hotelskog segmenta te definiran obuhvat investicija u sljedeće četiri godine. Cromaris ostvaruje snažnu stopu rasta prodaje, što omogućava stvaranje ekonomije obujma. Također, izgrađuje se brend u djelatnosti koja je do sada tretirana kao commodity posao. U trgovini se pak traži održivost primjenom optimalnih poslovnih modela.

Adris grupa je u 2013. godini ostvarila ukupni prihod u iznosu od 3,16 milijardi kuna, što je za 6,3 posto manje nego u prošloj godini. Poslovni prihod iznosio je 2,81 milijardu kuna i za 5,3 posto manji je od prošlogodišnjeg. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 2,71 milijardu kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 1,39 milijardi kuna, a na inozemnim 1,32 milijarde kuna, što je na razini prošle godine. Dobit prije oporezivanja iznosi 485 milijuna kuna, a neto dobit 386 milijuna kuna.

Odrednice važne za usporedivost podataka

U 2013. godini iskazani su povećani troškovi amortizacije zbog promjene amortizacijskih stopa u duhanskom dijelu Grupe u 2012. godini.

spj Duhan – izazovi održivosti unatoč 65-postotnom izvozu

Unutar Strateške poslovne jedinice Duhan posluje trinaest društava: TDR d.o.o., Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., TDR d.o.o. Sarajevo, TDR Rovita d.o.o. Ljubljana, TDR d.o.o. Beograd, TDR Skopje d.o.o.e.l. Skopje, TDR sh.p.k. Priština, TDR d.o.o. Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o. Sofija, TDR Germany GmbH Hamburg i TDR Parsian Company Teheran. SPJ Duhan čini skup vertikalno povezanih poduzeća, čiji je nositelj poslovanja društvo matica – TDR d.o.o. Poslovanje Strateške poslovne jedinice Duhan obuhvaća aktivnosti primarne proizvodnje i prerade duhana, proizvodnju kartonske ambalaže, proizvodnju i distribuciju cigareta te podršku maloprodaji. Vertikalna integracija cijelog lanca vrijednosti duhanskog dijela Grupe omogućava stabilnost poslovanja, osobito na danas nestabilnom i sve koncentriranijem tržištu nabave. S druge stane, omogućavaju se fleksibilnost i brza reakcija na potrebe suvremenog potrošača.

Poslovanje TDR-a već je nekoliko godina pod utjecajem snažnih negativnih trendova. Cigaretna industrija najkoncentriranija je industrija u robi široke potrošnje. Multinacionalne kompanije u cijelosti su ovladale europskim tržištem. Četiri najveće tvrtke imaju oko 95 posto tržišnog udjela u Europi, a samo na četiri tržišta nisu lideri. U Bjelorusiji vodeću ulogu ima tvrtka Neman s oko 60 posto tržišnog udjela, u Bugarskoj Bulgartabac s približno 30 posto. U Hrvatskoj je tržišni lider TDR sa 62 posto tržišnog udjela, kao i u Bosni i Hercegovini, gdje drži oko 30 posto. Globalizacijski procesi utječu na snažan pritisak moćne konkurencije na svim tržištima i u svim tržišnim segmentima. S druge strane, u posljednjih nekoliko godina na regionalnim tržištima prosječan godišnji pad prodaje iznosi pet do deset posto. Budžetski deficiti država u regiji i procesi usklađivanja trošarinskih tereta sa zahtjevima EU-a utječu na rast poreznog tereta te posljedično na agresivan rast maloprodajnih cijena. Osobit skok trošarinskog tereta imala je Hrvatska. Već u 2009. godini, ili četiri godine prije ulaska u EU, Hrvatska je postigla razinu poreznog opterećenja za koje su nove države članice nakon ulaska imale vrijeme prilagodbe od tri do sedam godina. Dakle, Hrvatska je doslovce preko noći dostigla tzv. harmonizacijske uvjete i sada slijedi nove smjernice. Do 2017. godine porezno će opterećenje rasti i uzrokovati stalno povećanje cijena, a najviše će relativno poskupjeti niži cjenovni segmenti. Razlog je činjenica da je porezni sustav na cigarete takav da je ciljana trošarina na sve proizvode ista i iznosi 90 eura na 1000 komada. S druge strane, obilježje ključnih regionalnih tržišta je da u recesiji imaju visoku nezaposlenost, a potrošači sve manji raspoloživi dohodak. Potrošač je u škarama između rastućih maloprodajnih cijena i manjeg raspoloživog dohotka. Zbog toga, osim pada legalne potrošnje, postoji snažan pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima te rast potražnje rezanih duhana čiji je udio u potrošnji na ključnim tržištima u rasponu od 10 do 17 posto. Rezani duhan doživio je eksploziju potrošnje zbog znatno nižih jediničnih cijena koje su posljedica manje relativne stope poreza. Osobit problem je što je gotovo tri četvrtine rezanih duhana neoporezovana potrošnja, čime najviše gubi državni proračun – u Hrvatskoj, primjerice, to je godišnje oko 400 milijuna kuna. Ulazak u EU znači izlazak Hrvatske iz CEFTA-e, što mijenja porezni tretman hrvatskih izvoznika na ključna tržišta regije. Ako sadašnja carina na izvoz cigareta u Srbiju, BiH i Makedoniju ostane nepromijenjena, godišnji trošak povećava se za oko deset milijuna eura.

TDR traži nove izvore rasta izvan regije i stoga je napore usmjerio na odabrana europska i azijska tržišta. Jedno od najperspektivnijih je iransko, s godišnjom prodajom većom od 70 milijardi cigareta. TDR je još 2008. godine započeo suradnju s Iranian Tobacco Company, vodećim iranskim duhanskim proizvođačem. Od tada na to veliko tržište TDR izvozi najpoznatiju hrvatsku cigaretu Ronhill. Novi iskorak napravljen je u rujnu 2013. otvaranjem tvornice u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran. Tvornica je izgrađena u suradnji s Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je 6 milijardi cigareta godišnje. TDR u Iran prenosi svoju tehnologiju, znanje i iskustvo u proizvodnji i obradi duhana. Gradnjom tvornice, TDR je dobio mogućnost prenošenja svoga know-howa, ali i mogućnost upoznavanja golemih gospodarskih potencijala i iskustava te zemlje. Tom se investicijom TDR još snažnije pozicionira kao jedan od vodećih hrvatskih izvoznika i širi svoje poslovanje na izazovno tržište jugozapadne Azije.

TDR je i u prošloj godini napravio osvježenje u svojoj ponudi potrošačima. Ronhill, vodeći TDR-ov brend, započeo je svoj put premiumizacije. TDR već gotovo stoljeće i pol stvara prvorazredni užitak za svoje potrošače, a ekstenzija Ronhill Heritage kruna je te potrage. Obavljen je i redizajn osnovne linije te lansiran Compact Wave s ciljem osuvremenjivanja Ronhilla. Walter Wolf, drugi TDR-ov brend, doživio je također osvježenje svoje ekstenzije natural uz dodatak inačice lights. Osim toga, lansirano je i meko pakiranje u inačicama full flavour i lights. MC, brend u segmentu V/M value for money, također je u cijelosti redizajniran s ciljem dodavanja novih atributa brenda – dinamičnosti i kozmopolitizma. YORK, brend u najpopularnijem cjenovnom segmentu, redizajniran je i dopunjen ekstenzijom YORK Big Pack i podlinijom NEO. Cilj je osuvremeniti brend i dodati mu internacionalni imidž.

Marketinške se aktivnosti nastavljaju jer je nužno opravdati vrijednost za novac te zaštititi potrošačku bazu koja je pod snažnim pritiskom negativnih trendova. TDR je krajem godine započeo restrukturiranje organizacije kao posljedicu optimalizacije poslovnih procesa. Cilj je povećati fleksibilnost i troškovnu efikasnost.

Hrvatski duhani posluju stabilno već nekoliko godina. Tvrtka nije zadužena, a to u uvjetima potencijalne nestabilnosti znatno smanjuje rizike poslovanja. Na svjetskom tržištu i dalje traje razdoblje konjukture. Postoji potražnja za duhanom, a cijene imaju blagi trend rasta. Pozitivni ciklusi imaju svoje trajanje i stoga je nužno pripremiti tvrtku za razdoblje koje dolazi. Subvencije će se zasigurno smanjivati u razdoblju nakon 2016. godine. O tim izazovima treba razmišljati danas. Ključ održivosti Hrvatskih duhana jest u dovoljnoj količini proizvodnje na hrvatskom selu. Stoga je primarni zadatak trenutačne poslovne politike tvrtke osigurati održivu proizvodnju duhana na selu. U 2013. godini povećana je otkupna cijena duhana za 13 posto, pri čemu su posebno stimulirani proizvođači koji su uložili u povećanje efikasnosti proizvodnje. Riječ je o projektima navodnjavanja i promjene energenta za sušenje duhana. Kooperanti su poduzetnici koji razumiju prednosti, prilike i rizike ovog posla. U dodatne projekte ponajprije će investirati oni koji vjeruju u ovaj posao, posjeduju efikasnost, znanje i elemente ekonomije obujma. Kooperanti s nižom razinom zaduženosti lakše će započeti novi investicijski ciklus. Kooperant nije i ne bi trebao biti socijalna kategorija nego ga treba tretirati kao poduzetnika u bilo kojoj drugoj djelatnosti. U posljednjih nekoliko godina rast cijena energenata i ostalih sirovina te rast troškova rada negativno utječu na jediničnu profitabilnost. Stoga se može očekivati prirodni proces okrupnjavanja jer će manje efikasni poduzetnici izlaziti iz posla. Posljedično, ostat će veliki i efikasni.

račun dobiti i gubitka spj duhan
(u tisućama kuna)
2011. 2012.2013.
UKUPNI POSLOVNI PRIHODI1.710.5811.639.1071.354.211
Dobit iz poslovnih aktivnosti368.694261.963172.310
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA386.645311.000191.447
Porez na dobit87.26650.42344.561
Neto dobit za godinu299.379260.577146.886
MANJINSKI UDJELI379592244
NETO DOBIT299.000259.985146.642

U 2013. godini Hrvatski duhani ostvarili su 3,3 milijuna kuna neto dobiti, ali još uvijek nisu pokriveni gubici iz prethodnih razdoblja. Treba podsjetiti da su Hrvatski duhani u razdoblju od 2003. do 2007. godine prošli dugotrajan i cjelovit proces restrukturiranja koji je stvorio kumulativne gubitke od oko 70 milijuna kuna. U 2013. godini ostvaren je dvadesetak posto niži otkup duhana od standardnog. Manja proizvodnja duhana na selu posljedica je najvećim dijelom vremenskih nepogoda. Osim toga, dio kooperanata smanjio je zasađene površine zbog neizvjesnosti i najave smanjenja državnih poticaja. Pokazuje se da nestabilno okruženje ponovno ima negativan utjecaj na poduzetničke odluke. Kvaliteta ovogodišnjeg duhana je zadovoljavajuća, ali će se osjetiti nedostatak količina zbog potražnje na tržištu.

Istragrafika je i dalje vodeći hrvatski proizvođač komercijalne kartonske ambalaže. U 2013. godini ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 118 milijuna kuna. Rast u izvozu iznosi pet posto, najvećim dijelom u prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji kristala. Ulazak u EU smanjuje administrativne procedure te ubrzava i pojednostavljuje procese upravljanja kupcima iz EU-a. S druge strane, veći je pritisak i snažniji ulazak konkurencije na tržište Hrvatske. Izlazak Hrvatske iz CEFTA-e povećao je carine na tržištima regije, što smanjuje konkurentnost i dobit. Cijela industrija pod snažnim je pritiskom zbog stagnantne potražnje i rasta cijena kartona kao ključne sirovine.

spj Duhan – rezultati poslovanja

Ukupna prodaja TDR-a u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta, pri čemu je 65 posto ostvareno u izvozu. Prodaja cigareta u 2013. je za 17,8 posto manja u usporedbi s prošlogodišnjom. U 2013. godini TDR je ostvario ukupni prihod u iznosu od 1,44 milijarde kuna. Ostvareni poslovni prihodi iznose 1,35 milijardi kuna i za 17,4 posto manji su od prošlogodišnjih. Operativna dobit u 2013. godini iznosila je 172 milijuna kuna.

spj Turizam – rezultati su dokaz dobre vizije

U Strateškoj poslovnoj jedinici Turizam u 2013. godini djelovala su dva društva: Adria Resorts d.o.o. i Maistra d.d.

Adris je u dva svoja posla prošao put u kojemu je nužno preroniti razdoblje izrazito negativnih rezultata i ponekad komunicirati naizgled neobične poslovne poteze. Prvi takav posao je turizam, čiji je nositelj Maistra, danas jedna od najuspješnijih i, što je važnije, najperspektivnijih hrvatskih turističkih tvrtki. Turizam je posao koji ovisi o ravnoteži u trokutu destinacija-investicije-operiranje. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila promijeniti strukturu ponude. Maistra je prošla put od tvrtke koja je prije desetak godina imala jedan hotel s četiri zvjezdice, a danas je oko 60 posto njezinih kapaciteta s četiri i pet zvjezdica. I u 2013. godini nastavljen je intenzivan proces investiranja te je završen niz investicija koje poboljšavaju kvalitetu i repozicioniraju proizvode u viši cjenovni segment: druga faza investicije u turističko naselje Amarin, objedinjavanje sadržaja i infrastrukture zone Monte Mulini, izgradnja wellness-centra hotela Eden i ulaganja u kampove Polari i Valkanela. Investicije su vrijedne više od 220 milijuna kuna. Za četiri godine gotovo će svi proizvodi biti u najvišem segmentu ponude. Dodatne investicije u kampove (Amarin, Polari, Valkanela) će, osim strukture ponude, promijeniti i strukturu potražnje na destinaciji. S druge strane, kampovi su proizvodi s relativno kraćim vremenom povrata na uloženo i pozitivno utječu na financijsku stabilnost poslovanja. Takav visokokvalitetan i nedjeljiv prirodni resurs, koji posjeduje destinacija Rovinj-Vrsar, nužno je oplemeniti proizvodima veće dodane vrijednosti. Ulaganja u hotele Adriatic, Valdaliso i Park dat će Rovinju novu dimenziju. Maistra mijenja svoju ponudu, ambiciju i posljedično financijski rezultat pa je, kao najveći investitor u destinaciju, pridonijela održivosti radnih mjesta i izvan tvrtke. Za nov iskorak nužne su promjene u strukturi i kvaliteti ponude na destinaciji. To je zajednički posao turističkih tvrtki, a osobito su važni razumijevanje i podrška lokalne zajednice. Nužno je naći odgovor na vrlo jednostavno pitanje – zašto bi netko došao u Rovinj u ožujku, listopadu ili studenome? Put prema kvalitetnom razvoju destinacije jest odrediti ključne destinacijske projekte te optimalni model upravljanja. Svi sudionici procesa izgradnje destinacije trebaju podržati koncept. Uz podršku, nužno je i mjerenje učinaka i pomaka jer je vrijeme kritičan element tog projekta. Razvoj destinacije izravno ima pozitivan učinak na rast cijena proizvoda i mogućnost produljenja sezone. Treći vrh trokuta jest operiranje u kojemu je Maistra napravila znatna poboljšanja u posljednje tri godine. Operativna marža porasla je s pet posto u 2010. na 18 posto u 2013., s ciljem da bude veća od 21 posto idućih godina. Nužno je pojačati prodajno-marketinške aktivnosti, produljiti sezonu te povećati udio direktnih kanala prodaje koji povećavaju profitabilnost i smanjuju ovisnost o posrednicima u lancu vrijednosti.

račun dobiti i gubitka spj turizam
(u tisućama kuna)
2011. 2012.2013.
ukupni poslovni prihodi598.808688.146713.947
Dobit iz poslovnih aktivnosti44.87193.522130.036
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA-26.39146.07781.471
Porez na dobit-1.976-3.4168.343
Neto dobit za godinu-24.41449.49373.129
MANJINSKI UDJELI-1.0179.0478.375
NETO DOBIT-23.39740.44764.754

spj Turizam – rezultati poslovanja

Turistički dio poslovanja Grupe ostvario je 2,95 milijuna noćenja, što je za tri posto manje nego u 2012. godini. Unatoč vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih tržišta, ostvaren je rast cijena noćenja od šest posto. Rezultat je to i nove, prepoznatljive ponude u višem cjenovnom segmentu koja je pridonijela prepoznatljivosti i poželjnosti destinacije, što izravno utječe na cijene. Uz to, daljnji rast udjela direktnih kanala prodaje pozitivno je utjecao na rast prosječnih cijena.

U 2013. godini SPJ Turizam ostvario je poslovni prihod u iznosu od 714 milijuna kuna, što je za četiri posto više od prošlogodišnjeg, pri čemu su prihodi od prodaje porasli sedam posto. Operativna dobit iznosila je 130 milijuna kuna, što je 39 posto više od prošlogodišnje dobiti. Vidljivo je da su rast cijena i troškovna efikasnost nadoknadili pad noćenja.

Cromaris – nastavak visokih stopa rasta

Proizvodnja zdrave hrane drugo je područje rasta Grupe. Količina uzgojene ribe u svijetu već je nadmašila količinu izlovljene ribe. Riblji fond se smanjuje, a svijest o zdravoj hrani povećava. Hrvatska ima prirodni resurs, tradiciju i znanje. Tim temeljima Adris je dodao viziju, financijski potencijal, marketinško znanje i radno-tehničku disciplinu. Do sada je uloženo više od 450 milijuna kuna u rast i razvoj tvrtke. Na taj način praktički je spašena hrvatska proizvodnja orade i brancina, djelatnost koja je prije tridesetak godina bila svjetski poznata po svojim inovacijama. Cromaris u razdoblju 2008. – 2013. ostvaruje godišnji rast prodaje od 28 posto.

U 2013. godini ostvarene su brojne aktivnosti u marketinškom, prodajnom i proizvodnom smislu. Ostvarena je puna funkcionalnost tvrtke Cromaris Italia s.r.l. koja obavlja prodajne i marketinške aktivnosti u Italiji, a nužna je za daljnji rast prodaje na najvećem europskom tržištu orade i brancina. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ubrzan je logistički proces i brzina dolaska svježe ribe do potrošača. Cromaris iskorištava svježinu kao funkcionalnu prednost kojom se razlikuje od konkurencije i kao ključni element komunikacije. Ove je godine sva svježa riba Cromarisa označena markicama koje olakšavaju prepoznatljivost na polici. Cromaris je u Italiji učinio ključni marketinški potez cjenovnim odvajanjem od jeftinije grčke i turske ribe. Tijekom 2013. godine kupljeno je novo uzgajalište kapaciteta tisuću tona te potpuno tehnološki i organizacijski integrirano u tvrtku. Također, pokrenut je projekt potpune rekonstrukcije mrestilišta i sustava predrasta. Time Cromaris ostaje vertikalno integrirana i tehnološki vrlo napredna tvrtka. Omogućen je brz i kontroliran rast i razvoj, skraćuje se trajanje proizvodnog ciklusa, a time i troškovi proizvodnje. Cromaris je u 2013. ostvario prodaju od 3773 tone, što predstavlja rast od 38 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Izvoz je količinski porastao za 63 posto. Ostvaren je rast cijena od šest posto, poboljšani su parametri preživljavanja za više od deset postotnih bodova. Ulazak u Europsku uniju doveo je do gubitka izravnih subvencija, što je utjecalo na poslovni rezultat za više od 12 milijuna kuna. Cromaris je u 2013. godini ostvario pozitivan rezultat iz operativnog poslovanja.

Pred Cromarisom je niz izazova. Nužno je dodatno ojačati prodajno-logističku infrastrukturu u Italiji te osnažiti marketinšku potporu, a proizvodni portfelj osvježiti proizvodima koji imaju utjecaj na profitabilnost i imidž tvrtke. Jedan od takvih projekata je uzgoj kamenica. Osim toga, nužno je održati visok stupanj radno-tehničke discipline i upravljati ključnim parametrima proizvodnje. Do 2020. godine prosječna očekivana godišnja stopa rasta prodaje jest 15 posto. Cilj je dostići godišnju razinu proizvodnje i prodaje od 10.000 tona.

Trgovina – izazovi održivosti i novi poslovni modeli

iNovine, hrvatski nacionalni lanac kioska, ima oko 350 prodajnih mjesta i posluje u iznimno teškim tržišnim uvjetima. Tri ključne kategorije, cigarete, tiskovine i elektronske nadopune, padaju prosječno pet do deset posto u posljednje četiri godine. Poduzete su brojne aktivnosti kako bi se osigurala održivost tvrtke. U cijelosti je restrukturirana prodajna mreža na način da je otvoreno oko 180 novih prodajnih mjesta i isto toliko zatvoreno. Obavljena je informatizacija koja olakšava upravljanje cijenama i ponudom na svakoj pojedinačnoj lokaciji. Uvedene su brojne nove usluge, poput plaćanja računa na prodajnom mjestu, lutrijske igre, elektronske putničke karte. Određena prodajna mjesta imaju tzv. SINS koncept (Shop In Shop), čija je uloga prodajna i marketinška za tvrtke partnere, osobito mobilne operatere. Razvijeni su i brojni marketinški alati koji predstavljaju znatan izvor prihoda. Također, iNovine su ušle u segment digitalne distribucije elektronskih nadopuna. Tvrtka traži svoju održivost daljnjom optimalizacijom prodajne mreže i uvođenjem novih proizvoda i usluga.

Protekla 2013. godina za Opresu je bila razdoblje potpune transformacije poslovnog modela. Strategija 4 stupa počela se uspješno provoditi. Ideja je postati nacionalni lider u četiri područja kojima se Opresa bavi: maloprodaji, distribuciji digitalnih roba i usluga, distribuciji tiskovina te distribuciji cigareta. Za svako od područja osnovana je posebna tvrtka kako bi se odvojili odgovornost i resursi te postigla fleksibilnost u provođenju poslovnih kombinacija poput spajanja i preuzimanja. Tvrtka za maloprodaju posluje pod brendom iNovine kao i u Hrvatskoj. Time je osiguran prijenos najbolje prakse i iskustva, pri čemu je prilagođen lokalnim prilikama. Restrukturirana je maloprodajna mreža zatvaranjem neprofitabilnih lokacija, investirano je u nove kioske koji imaju formate prilagođene širokom asortimanu roba i marketinških usluga, potpuno je optimizirana organizacija te završena informatizacija. U području digitalne distribucije kupljen je manjinski udio u tvrtki Satelit plus iz Međugorja, pri čemu postoji mogućnost stjecanja većinskog udjela. Tvrtka je lider na tržištu Federacije BiH u području distribucije elektronskih nadopuna, a intenzivno razvija i nove usluge. Nacionalna distribucija cigareta, objedinjena u tvrtki Adista BiH, platforma je za povećanje kvalitete usluge i troškovne efikasnosti. Otvara se mogućnost distribucije i drugih roba s obzirom na nacionalni doseg i učestalost dostave na prodajno mjesto. U području tiskovina postignut je dogovor s lokalnim distributerom o spajanju postojećih operacija, optimiziranju organizacije i postavljanju infrastrukture za pokrivanje cijele BiH. Time Opresine tvrtke postaju prva adresa velikom broju dobavljača, a maloprodaji mogu pružiti cjelovit asortiman roba i usluga. Cilj opisane strategije jest stvaranje snažne i održive tvrtke koja može opstati u uvjetima padajuće potrošnje ključnih kategorija. Poznata je činjenica da cigarete, elektronske nadopune i tiskovine padaju po stopama pet do deset posto godišnje u razdoblju od 2009. godine do danas. Oporavak tržišta je neizvjestan, a kada se i dogodi, bit će polagan i dugotrajan. Stoga je nužno postići kritičnu masu prihoda u svakom području kako bi se neutralizirali dugotrajni negativni učinci smanjenja tržišta.

Financijski pokazatelji Adris grupe

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti u 2013. godini iznosio je 637 milijuna kuna, a iznos generiran poslovanjem bio je 751 milijun kuna.

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti u 2013. iznosio je negativnih 574 milijuna kuna. Na strani priljeva naplaćeni su kamata i primici od dividende te prodaje vrijednosnih papira i udjela. Odljev je posljedica ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te ulaganja u depozite i obveznice.

Ulaganje u materijalnu imovinu najvećim je dijelom posljedica ulaganja u Maistri (Zona Monte Mulini, TN Amarin i mobilne kućice) i proizvodne pogone Cromarisa. Dio slobodnih sredstava uložen je u različite financijske proizvode, pri čemu se vodilo računa o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti.

Novčani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 81 milijun kuna i određen je isplatom dividende u visini od 101 milijun kuna.

Dobra likvidnost i niska zaduženost i dalje su obilježja poslovanja Adris grupe. Koeficijent likvidnosti, definiran odnosom tekuće imovine i tekućih obveza, i dalje je visok te je iznosio 4,6 u 2013. godini. Koeficijent zaduženosti od 0,16 i dalje ukazuje na mogućnost većeg korištenja financijske poluge, odnosno mogućnost korištenja vanjskih izvora financiranja za buduće poslovne aktivnosti. Adris grupa ima 78 milijuna kuna dugoročnih kreditnih obveza, a krediti u strukturi kratkoročnih obveza čine 21 posto, odnosno iznose 337 milijuna kuna. Povećanje kratkoročnih kreditnih obveza nastalo je zbog povećanja okvirnog kredita koji je posljedica optimiranja prinosa na postojeće dugoročne plasmane i druge financijske proizvode te zbog optimalnog upravljanja radnim kapitalom.

Kapital Adris grupe je u 2013. povećan na 7,73 milijarde kuna ili za 3,6 posto. Zarada po dionici iznosila je 23,3 kune, uza cjelogodišnje intenzivno trgovanje na hrvatskom tržištu kapitala.

mr. sc. Hrvoje Patajac

EN
Godišnje izvješće 2013. godine PREUZMI PDF 3.7MB